Odgovor na tekst:

Porez na sreću presedan koji neće ugroziti kladionice

Objavljen na portalanalitika.me , 09. 01. 2015.g.

Poštovani,

dužni smo u ime dijela industrije igara na sreću u Crnoj Gori, kao i naših klijenata da odgovorimo na netačne i proizvoljne navode objavljenje na vašem portalu.

– Pristup članku je potpuno neprofesionalan, i nimalo analitičan, već je više pisan u skladu sa nekakvim ličnim osjecajima autora, koji ne krije svoj animozitet prema našoj djelatnosti, što je naravno njegovo lično pravo, ali smatramo da se lični osjecaji ne mogu zanemarivati ukoliko se koriste zarad izvrtanja istine i činjenica.

– Opsti kontekst u koji autor stavlja igre na sreću, je potpuno netačan i zbog toga želimo napomenuti da su igre na sreću pre svega djelatnost u domenu zabave, regulisane u apsolutno svakoj zemlji na svijetu (odnosno u preko 220 zemalja), izuzev Vatikana.

Zakonska regulativa je različita, ali opsti ekonomski okvir bez ove vrste zabave, ne postoji nigdje i samim tim su besmisleni pokušaji negacije naše djelatnosti po bilo kom osnovu.

Igre na sreću su najrazvijenije u zemljama koje žele da razvijaju turizam kao primarnu granu privredne djelatnosti u koje spada naravno i Crna Gora.

Turizam ne može pravilno funkcionisati bez zabave pa samim tim bez igara na sreću, i sa tim u vezi se posebna pažnja u svim ovim zemljama obraća na zakonodavstvo u ovoj oblasti.

Koliko je to izraženo i važno , može se vidjeti u državama koje počivaju na oblicima prava koje negiraju klađenje, na primjer Ujedinjeni Arapski Emirati (emirat Abu Dabi u okviru kojeg postoji Abu Dabi Casino), koji pravi izuzetke unutar svog zakonodavstva,

kako bi pravilnim funkcionisanjem igara na sreću pospješili turizam.

– Same igre na sreću untar svake ekonomije viseštruko doprinose, jer angažuju veliki broj dobavljača u sklopu redovnog funkcionisanja.

Pre svega IT sektor u domenu prozvodnje softwera i hardwera, industriju nameštaja, medije, kao i u smanjenju nezaposlenosti jer naša industrija zapošljava veliki broja mladih ljudi.

Naš region je poznat po nekoliko velikih kompanija iz oblasti igara na sreću koji su uspješni takmaci na globalnom tržištu i doprinose značajno budžetima matičnih zemalja, gdje kao najpoznatije primjere imamo: Mozzart – Srbija, InterBlock – Slovenija, AlfeStreet – Slovenija itd.

U Crnoj Gori postoji ogroman potencijal za dodatni razvoj ove djelatnosti, ali državni organi za ovakve aktivnosti moraju prepoznati interes i omogućiti preduzećima uz moderan i primjenjiv zakonski okvir prije svega ravnopravnu globalnu utakmicu

– Zadnji potezi u Crnoj Gori na žalost idu u suprotnom pravcu i vode ka zatvaranju ove djelatnosti, od momenta uvođenja famoznog PDVa u igrama na sreću, pa sve do zadnjeg poreza koji oporezuje svaki dobitak igrača.

Crna Gora je zemlja sa najvise poreza koji opterećuju igre na sreću na svijetu (ukupno 4, a svugdJe je prosjek 2) od kojih su 2 potpuno destruktivna i svaki za sebe onemogućava u potpunosti funkcionisanje naše djelatnosti.

– Uvođenjem PDV u igrama na sreću i oporezivanjem dobitka igrača preko noći su zbrisane vrijednosti preko 60 preduzeća koja posluju u našoj oblasti i čije se vrijednosti mjere desetinama miliona EUR. Nakon toga nijesmo primijetili da je bilo ko postavio pitanje zašto i kome to odgovara da se na ovaj način neko ozbiljno poigrava sa ovolikim novcem pri tome uništavajući preduzeća, ne mareći za ekonomski interes privrednih subjekata, sudbinom zaposlenih koji rade u našoj industriji i svih drugih koji ostvaruju ekonomski interes zbog postojanja naše industrije.

Podsjećamo da se iz igara na sreću finansiraju :

– potrebe iz oblasti socio-humanitarnih djelatnosti i lica s invaliditetima;

– razvoj sporta, kulture i tehničke kulture;

– vaninstitucionalno obrazovanje i vaspitanje djece i omladine;

– programske aktivnosti u borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti.

– Zelimo jos jednom pojasniti nas stav po pitanju spornog člana zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, jer vas članak ne sadrži ni jednu činjenicu niti argument i na krajnje površan način se bavi ovom problematikom.

– Način na koji je ovaj porez zamisljen da djeluje jeste pogrešan i loš prvo za igrače, a konsekventno i za priređivace. (čak i da zanemarimo loše tehnicke strane – gde je propisano i da se sam ulog oporezuje što je van svake ekonomske logike)

– Igračima se ne smije odbijati ništa kako od uloga tako i od dobitka jer u tom slučaju igrači će se preseliti na strane internet sajtove i kod nelegalnih priređivača gdje ovako zamisljen porez nema primjenu. Samim tim legalnim priređivačima će posao znatno opasti a država Crna Gora ostati bez stabilnih budžetskih prihoda jer ćemo imati masovan odliv novca na Maltu, Gibraltar, Veliku Britaniju i slično.

Ovim porezom se nama nameće obaveza, da umanjujemo dobitak igračima, čime te iste igrače gubimo, a tako i smanjujemo obim naseg poslovanja.

Ovaj propis nas dovodi u situaciju da će se naši igrači kladiti na stranim internet sajtovima jer domaci nece biti konkurentni. Naši priređivači se oporezuju sa više vrsta poreza koje moraju da plate a strani internet sajtovi nemaju obavezu plaćanja nikakavog poreza.

Naši zakonodavci su potpuno pogrešno protumačili da porez na dobitak od igara na sreću treba da bude još samo jedan u nizu poreza kojim treba opteretiti industriju igara na sreću u Crnoj Gori, da će tim porezom dodatno Crna Gora napuniti budžet neshvatajući pri tome da će napraviti potpuno drugačiji efekat. Ovakva vrsta poreza svugdje u svijetu ima potpuno drugačiju namjenu pa samim tim i primjenu.

Slična vrsta poreza postoji u EU međutim, on se ne odnosi na priređivače nego samo na jako mali broj igrača koji se profesionalno bave kockom i koji žive od tog posla.

Oporezivanjem njihovog dobitka koji nije mali profesionalni kockari na zakonit način stiču svoj novac a država njihovim oporezivanjem ostvaruje značajne prihode. Na ovaj način oni sami stiču pravo da na kraju godine prijave sve svoje prihode i gubitke u igrama na sreću kako bi na razliku platili porez i dalje koristili slobodno svoj novac.

Smisao zakona o porezu na dohodak fizičkih lica treba da bude da se zarada, u ovom slučaju profesionalnih kockara oporezuje, a ne da se vrši oporezivanje svakog pojedinačno ostvarenog dobitka odnosno svakog igrača nanoseći pri tome jako težak udarac preduzećima koje organizuju igre na sreću.

Prostom logikom se može zaključiti da se ne mogu za istu aktivnost oporezovati i priređivači sa tri vrste poreza i igraci sa jednom vrstom poreza.

To je nezabilježen slučaj i nastalo je kao posljedica nedovoljnog razumijevanja naše djelatnosti.

Aktivnosti igrača se sastoje iz niza kontinuiranih opklada, koje su nekada dobitne a nekada gubitne i tek se poslije izvesnog vremena, minimum 6-12 meseci može praviti procjena o tome da li je igrač ostvario dobitak ili gubitak učestvujući u ovoj vrsti zabave.

Svugdje u EU je usvojen princip od 12 meseci za pravljenje presjeka po ovom osnovu, i samim tim mi zelimo primjenu zakonodavsta koje funkcionise u najvećem broju zemalja EU uspešno već više godina, a kod nas je propisano u dijelu zakona koji se odnosi na dobitke koji su izraženi u robi, uslugama ili pravima.

– proizvoljne tvrdnje u vašem članku o “35-40% punoljetne populacije” koja učestvuje u igrama na sreću spada u domen naučne fantastike i gotovo ne zaslužuje komentar.

Sama činjenica da ženska populacija (koja je za nijansu veća od muske populacije u Crnoj Gori) gotovo ne učestvuje u igrama na sreću vec dovodi ovu tvrdnju u paradoks.

Obzirom da ni jedno relevantno istrazivanje drzavnih institucija nikada nije objavljeno na ovu temu u Crnoj Gori, mozemo se samo posluziti internim istrazivanjima koja su nasa preduzeca radila za spostvene svrhe, i koja idu u prilog tome da se Crna Gora ne razlikuje od ostalih zemalja u Evropi i da je taj procenat cak i nizi obizrom na malo ucesce Poker i Binga u Crnoj Gori koji su forme igara na srecu zastupljene u siroj populaciji.

Svaka igra na srecu ima svoj procenat zastupljenosti, i ako ih zbirno posmatramo, mozemo reci da je oko 9.5% kompletne punoljetne populacije Crne Gore bar jednom godisnje ucestvuje u nekoj formi igara na srecu. To je broj koji je ispod prosjeka vecine zemalja EU.

– Takodje, vasa tvrdnja o visini placenih poreza nase industrije jeste takodje netacna, pogotovu gde se vrsi izjednacavanje kompletno placenih poreza sa koncesionim naknadama.

Koncesione naknade predstavljaju otprilike trecinu svih poreza i obaveza prema drzavi koje placamo i ne mogu se treirati izolovano ako zelimo da napravimo siru sliku industrije. Koliko je vasa tvrdnja netacna govori podatak da su samo 2 preduzeca clanice naseg udruzenja platila preko 4 miliona EUR ukupnih poreskih obaveza u 2013. i 2014 godini. Takodje 2 firme iz oblasti igara na srecu se nalaze medju 20 najvecih poreskih obveznika u Crnoj Gori na tkz. “bijeloj listi” Poreske uprave.

Zelimo da vjerujemo da je vasa prethodna analiza bila odraz samo nedovoljne zelje za analizom nase industrije i da cete ubuduce potrositi vise vremena na prikupljanje cinjenica u cemu cemo vam pomoci ako su vam bilo kakvi podaci potrebni.