U tom periodu svjedočimo ne samo inflaciji propisa bez presedana, već i modelu regulacije koji je u direktnoj suprotnosti sa evropskom praksom i osnovnim ekonomskim principima.

Prema komparativnoj analizi evropskih jurisdikcija, predloženi model oporezivanja dobitaka – 12% od prvog eura bez ikakvog praga – predstavlja gotovo nemoguć slučaj u Evropi, jer sve države koje oporezuju igrača imaju jasno definisan prag oslobođenja (od 449€ do 3.000€) . Još značajnije, većina država EU uopšte ne oporezuje igrača, već isključivo operatera, čime se štiti legalno tržište i održava kontrola nad sektorom.

Uprkos tome, Ministarstvo finansija uvodi model koji ne postoji u evropskoj praksi i to u regulatornom okruženju koje nema osnovne mehanizme kontrole – bez sistema blokade ilegalnih sajtova, bez praćenja offshore transakcija i bez evaluacije prethodnih zakonskih rješenja.

Nemogući porez = poklon zelenašima

Empirijska iskustva iz EU jasno pokazuju šta slijedi nakon ovakvih mjera:

• U Holandiji je povećanje poreskog opterećenja dovelo do pada prihoda od čak 43,5 miliona eura, uz istovremeni rast ilegalnog tržišta koje je premašilo legalno
• U Njemačkoj se procjenjuje da se 60–80% online igranja odvija na ilegalnim sajtovima
• Švedska već razmatra povlačenje sličnih mjera zbog pada kontrole nad tržištem

Zaključak je jasan: svaki put kada poreski pritisak postane nekonkurentan, igrači prelaze na neregulisano tržište.

U crnogorskom kontekstu, to ne znači samo odlazak na offshore platforme – to znači direktno jačanje zelenašenja i sive ekonomije. Kada legalni operateri postanu nekonkurentni, igrači gube zaštitu sistema, a tržište preuzimaju nelegalni operateri i pojedinci koji djeluju van bilo kakve kontrole države.

Drugim riječima, predloženi model nije fiskalna mjera – to je direktno preusmjeravanje novca iz legalnih tokova ka nelegalnim strukturama.

Regulatorni haos i pravna nesigurnost

Posebno zabrinjava činjenica da se zakonodavni okvir mijenja bez ikakve stabilnosti ili analize efekata:

• Prag od 50€ uveden je u januaru 2026. godine, a ukinut svega tri mjeseca kasnije – bez ikakve evaluacije
• Operateri su primorani na česte i skupe prilagodbe sistema u roku od 24h
• Broj ustavnih inicijativa i tužbi kontinuirano raste

Ovakva praksa predstavlja direktno kršenje principa pravne sigurnosti i predvidivosti poslovanja.

Poziv na odgovorno odlučivanje

Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da odbace predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak građana, jer:

• uvode model koji je nemoguć u evropskoj praksi
• ugrožavaju budžetske prihode umjesto da ih povećaju
• direktno jačaju ilegalno tržište i zelenašenje
• dodatno narušavaju pravnu sigurnost

Legalno tržište igara na sreću nije problem – ono je ključni partner države u kontroli, oporezivanju i zaštiti društva.

Ukoliko se ovaj zakon usvoji, posljedice neće biti samo ekonomske – one će biti dugoročne, sistemske i društveno štetne.

Pročitajte još: Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i do 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.).

Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Pročitajte još: Reagovanje na tekst Vijesti o navodnom neobračunavanju poreza kod priređivača igara na sreću

Pored netačnih i neosnovanih navoda o navodnom neplaćanju poreza, novinar sebi daje za pravo da preduzima radnje koje ne spadaju u njegovu nadležnost. Posebno je simptomatično to što isti novinar u posljednjih 15 godina nije želio ili nije smio da objavi nijedan tekst o nelegalnim terminalima koji su preplavili Crnu Goru od strane pojedinih priređivača.

Kategorički odbacujemo tvrdnje da kompanije navedene u tekstu ne obračunavaju i ne uplaćuju porez. Poslovanje kompanija članica Udruženja „MontenegroBet“ je u potpunosti usklađeno sa važećim zakonima Crne Gore, uz redovno izmirivanje svih poreskih obaveza i potpunu uključenost u obavezni sistem nadzora.

Udruženje „MontenegroBet“ je zbog grubog kršenja načela jednakosti i pravne sigurnosti podnijelo ustavnu inicijativu radi ocjene ustavnosti i zakonitosti izmjena poreskih propisa u oblasti igara na sreću, koje su usvojene krajem 2025. godine i stupile na snagu 1. januara 2026. godine. Takođe, otvorili smo pitanje zbog čega dio priređivača, ni nakon više od godinu dana, nije priključen na državni sistem kontrole i razmjene podataka sa Upravom za igre na sreću, iako je to njihova zakonska obaveza, te zašto reakcija nadležnih institucija u tim slučajevima izostaje.

Dodatno, postavljamo pitanje nelegalnih terminala za klađenje koji se i danas nalaze u neregistrovanim objektima širom Crne Gore, kao i ko dozvoljava da, uprkos važećem zakonu, ovi terminali budu dostupni svim licima, uključujući i maloljetnike, bez ikakve kontrole.

Upozoravamo da ćemo, ukoliko se ovakve objave nastave, biti prinuđeni da ugled naših kompanija zaštitimo
pred nadležnim institucijama.

Udruženje „MontenegroBet“

Iako Ministarstvo finansija u kontinuitetu javno saopštava da zakoni važe jednako za sve priređivače, praksa pokazuje suprotno. Zakonska rješenja se, po svemu sudeći, kreiraju po instrukcijama uskih, povlašćenih interesnih grupa, dok se regularni priređivači izlažu pritiscima, sankcijama i administrativnim barijerama. Paralelno s tim, nelegalno tržište igara na sreću bilježi zabrinjavajući rast.

Posebno je sporno što su svi priređivači dovedeni u situaciju da u izuzetno kratkom roku – praktično preko noći – primijene nove poreske obaveze, bez ikakvog podzakonskog akta, pravilnika ili tehničkih uputstava. Istovremeno, pojedini povlašćeni priređivači su, očigledno unaprijed informisani, uspjeli da istog dana prilagode softverska rješenja i obračun poreza na dobitke prikažu na uplatnim tiketima, iako pravilnik ni do danas nije donijet.

Dodatno zabrinjava činjenica da dio tih istih priređivača ni nakon više od godinu dana nije priključen na državni sistem kontrole i razmjene podataka sa Upravom za igre na sreću, iako je to njihova zakonska obaveza. Reakcija nadležnih institucija u tim slučajevima izostaje.

Ustavna inicijativa posebno ukazuje na grubo kršenje načela jednakosti i pravne sigurnosti, jer se izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica faktički uvodi različit poreski tretman unutar iste industrije. Dobici ostvareni na automatima za igre na sreću, ruletima i u kazinima ostaju neoporezovani, dok se svi ostali dobici u okviru klađenja oporezuju visokim stopama. Time se osnovna djelatnost određenih grupacija praktično izuzima iz poreskog sistema.

Ovakav model predstavlja direktno narušavanje tržišne konkurencije, pogoduje regionalnim mešetarskim grupama sa dugogodišnjim problematičnim poslovnim praksama i proizvodi ozbiljnu štetu po javni interes i budžet države. Umjesto suzbijanja sive zone, institucionalne odluke je dodatno jačaju.

MNEBet će o svim uočenim nezakonitostima i spornim praksama obavijestiti sve nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i relevantne međunarodne i evropske institucije, uključujući one zadužene za zaštitu konkurencije, vladavinu prava i finansijsku regulaciju.

Sve nezakonite radnje imaće svoj sudski epilog – u zemlji i inostranstvu.

Pročitajte još: Mešetarske grupe ponovo kreiraju propise iz igara na sreću uz pomoć nadležnog ministarstva

Ministarstvo finansija u javnim istupima u kontinuitetu ponavlja da će zakon važiti jednako za sve, bez izuzetaka, dok je realnost potpuno drugačija.

Dok se zakonska rješenja kreiraju po narudžbi i instrukcijama “konsultanata” za povlašćene priređivače, nelegalno tržište cvjeta do razmjera koje su do prije samo nekoliko godina bile nezamislive.

Umjesto stvarne i suštinske regulacije i suzbijanja nelegalnih aktivnosti, djelovanje Ministarstva finansija se svodi gotovo isključivo na pokušaje zastrašivanja onih koji otvoreno ukazuju na nezakonitosti – pažljivo upakovanih u administrativne postupke i formalna obrazloženja.

Uprkos javnim porukama o jednakosti svih pred zakonom, praksa pokazuje suprotno.

Svi priređivači obračunavaju porez na dobitak, ali nisu u mogućnosti prikazati ih na uplatnom tiketu uslijed kratkog vremenskog roka za primjenu – od formalnog objavljivanja izmjene Zakona u Službenom Listu od 31.12.2025. godine do primjene istog 01.01.2026. godine.  

Postavlja se pitanje kako su povlašćeni priređivači imali informacije koje ostali nisu, te softverski riješili obračune poreza na dobitak na uplatnim tiketima, maltene istog dana kada je i uveden, iako nikakvog pravilnika i dalje nema.

Simptomatično je da neki od tih priredjivača nemaju dovoljno softverskih kapaciteta da se priključe na državni sistem kontrole ni godinu dana nakon stupanja na snagu te zakonske obaveze.

Reakcije nadležnog Ministarstva u tom slučaju izostaju, te povlašćeni priređivači i dalje nisu priključeni na novi sistem razmjene podataka sa Upravom za igre na sreću, na način kako propisuje Zakon o igrama na sreću.

Ove izmjene propisa su očigledno i u interesu onih povlašćenih priređivača koji decenijama svoje tržišno učešće povećavaju koruptivnim djelovanjem po zemljama u regionu.

Posebno je zanimljiva činjenica da su ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje su neustavne i protivzakonite, osnovna djelatnost grupacije povlašćenih priređivača je izuzeta iz oporezivanja, to jeste da za njihovu osnovnu djelatnost nema poreza na dobitak, a koji je ostvaren u igrama na sreću putem automata, ruleta i kazina.

Ova mešetarska grupa u regionu Jugoistočne Evrope već decenijama ima isti koruptivni modus operandi: dogovor sa nadležnim institucijama da porez na dobitke važi za “sve” i uz obrazloženje – briga o zaštiti maloljetnika –, a nakon njegovog formalnog uvođenja, naknadnim pravnim aktima izuzmu iz oporezivanja svoju osnovnu djelatnost – priređivanje igara na sreću putem automata, ruleta i kazina.

Rezultat je sistem u kojem regularni priređivači trpe sankcije, zabrane i zatvaranja, dok povlašćeni priređivači oblikuju tržište po sopstvenoj mjeri.

Ministarstvo finansija na taj način faktički uspješno odrađuje posao uništavanja regularnih priređivača, a tržište prepušta regionalnim mešetarskim grupama i nelegalnim priređivačima.

Umjesto suzbijanja sive zone, institucionalne odluke su proizvele njen ubrzani rast i direktnu štetu po javni interes i budžet države.

Pitamo, kako je moguće da je drugačiji poreski tretman dobitaka od igara na sreću u okviru iste industrije, odnosno da se dobici ostvareni na automatima za igre na sreću, ruletima i kazinima uopšte ne oporezuju, a svi drugi dobici u okviru iste industrije se oporezuju visokim stopama?

Iz kog razloga priređivanje igara na sreću na automatima i ruletima potpada pod Zakon o igrama na sreću? Zašto im se izdaju odobrenja za rad u skladu sa Zakonom o igrama na sreću, zašto im se naplaćuju naknade u skladu sa tim zakonom, kada se u tim igrama ne ostvaruju dobici po Zakonu o porezu na dohodak gradjana?!

Zbog grubog kršenja načela jednakosti i pravne sigurnosti, pokreće se ustavna inicijativa sa ciljem osporavanja nezakonitih odluka, zaštite konkurencije i vraćanja ustavnosti u rad državnih institucija.

Sve nezakonite radnje će dobiti sudski epilog u zemlji i inostranstvu.

Pročitajte još: KAD FISKALNA NEPRAVDA POSTANE PRAVILO – CRNO TRŽIŠTE POSTAJE ZAKON

Legalni priređivači igara na sreću u Crnoj Gori, članice  Montenegro Bet, još jednom upozoravaju javnost i donosioće odluku na potpunu neprimjenjivost propisa o oporezivanju dobitaka igrača.

Porez koji je propisan u Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica – članovi 37s i 50f – koncipiran je bez ijednog primjera iz evropske ili svjetske prakse. Nijedna država članica EU, niti bilo koji uređeni poreski sistem, ne oporezuje igrača na osnovu pojedinačne isplate u kazinu, na automatima ili putem online igara.

U Crnoj Gori, prema tumačenju Ministarstva finansija, svaki pojedinačni dobitak veći od 300 eura treba da bude oporezovan po stopi od 15%, odmah, u trenutku isplate. To znači da igrač koji je prethodno uplatio i izgubio 500 eura, a zatim dobio 400 – mora da plati porez na “dobitak” koji faktički ne postoji. Ovo nije porez na dohodak, već porez na gubitak. Ekonomski i fiskalno – potpuno besmisleno.

Ovaj zakon je matematički i tehnički neizvodljiv, jer se temelji na pogrešnim pretpostavkama o načinu na koji funkcionišu igre na sreću, i zato njegova primjena nije stvar tumačenja već fizičke nemogućnosti. I ovaj zakon je neprimjenljiv.

Paradoks

Država pokušava da oporezuje igrače koji su realno u gubitku, a istovremeno dozvoljava da nelegalne online platforme bez ikakvih licenci, nadzora i kontrole – nesmetano posluju. Oni ne plaćaju porez, ne verifikuju korisnike, reklamiraju se djeci i maloljetnicima, i prisutni su u svakom telefonu – legalni priređivači postaju jedini koji su kažnjeni jer poštuju zakon.

Zato poručujemo

Ako zakon ne možete sprovesti na sve, onda ga ne možete sprovesti ni na jednog.

A ako se ovo pravilo selektivno primjenjuje, ako legalni plaćaju a nelegalni rastu – onda će biti jasno da je država odlučila da uruši ono što jedino funkcioniše, i da u potpunosti preda tržište nelegalnim platformama.

Ako država želi stabilne javne prihode, neka nam omogući da poslujemo zakonito. Ako nastavi sa nerealnim mjerama, proizvodiće samo rast sive zone i pad budžetskih Prihoda.

Pročitaj još i : Sud EU države presudio – zabrana oglašavanja igara na sreću suprotna pravu EU

Jedna nedavno donijeta sudska presuda iz Španije iz temelja mijenja način na koji Evropska unija reguliše industriju oglašavanja igara na sreću. Vrhovni sud ove zemlje poništio je kao neustavnu i nezakonitu zabranu reklamiranja priređivača igara na sreću, čime je nedvosmisleno definisano da zabrane oglašavanja nisu u skladu sa evropskim vrijednostima i da je sloboda izražavanja, uz pridržavanje standarda zaštite ugroženih društvenih grupa, neprikosnovena.

Šta piše u presudi

• Prekršena je sloboda govora – Komercijalno oglašavanje spada pod zaštićeno pravo na izražavanje

• Mjere su bile prestroge – Potpuna zabrana je daleko prelazila ono što je potrebno za zaštitu građana i javnog interesa

• Narušena konkurencija – Ovakve zabrane štete fer tržišnoj utakmici koja je temeljni princip EU

Ova presuda je savršen primjer kako funkcionišu osnovni principi na kojima počiva Evropska unija.

• Sloboda pružanja usluga – Kompanije moraju da imaju slobodu poslovanja kroz cijelu EU pod istim uslovima. Ako je nešto legalno, ne možete se diskriminisati zaobilaznim putem

Pravna sigurnost – Svi moraju znati kakva su pravila. Država ne može da donosi zabrane “iz čista mira” bez solidnog zakonskog temelja.

Ovo su principi koji su obavezni i za države kandidate za članstvo.

Presuda je važna – i primjenjiva – za Crnu Goru

Za zemlje koje su u procesu pridruživanja EU, poput Crne Gore, ova presuda je važan putokaz šta EU očekuje od svojih članica. Crna Gora, kao kandidat za članstvo, mora uskladiti svoje zakone sa evropskim standardima. To znači:

• Ne može kopirati špansku zabranu oglašavanja priređivačima iz 2020. jer je sad dokazano da  ista krši evropsko pravo

• Mora naći veoma pažljivu ravnotežu između zaštite građana i poslovnih sloboda

• Fokus mora biti na edukaciji i odgovornom oglašavanju, a ne na kulturi opšte zabrane

Evropska unija pokazuje da se zaštita potrošača može postići bez žrtvovanja osnovnih prava. To je veoma važna poruka i za regulatore u Crnoj Gori, ne samo u oblasti igara na sreću, već u svim aspektima poslovnog života.

Kada je reč o medijima, ova vijest iz Španije veoma je važna, jer potvrđuje da je pravo na informisanje, uključujući i oglašavanje i komercijalne informacije, osnovno, neotuđivo pravo u svakom demokratskom društvu.

Crna Gora sada ima priliku da iskoristi sudsku praksu iz Španije i osmisli zakonski okvir koji poštuje najviše EU i evropske standarde, a istovremeno štiti svoje građane.

Istorijska presuda u Španiji – Reklamiranje igara na sreću od sada dozvoljeno

U Španiji nedavno je donijeta sudska odluka koja će imati dalekosežne posledice po industriju igara na sreću i industriju oglašavanja uopšte.

Vrhovni sud Španije donio je istorijsku presudu kojom se poništava zabrana reklamiranja igara na sreću putem televizije i interneta, uz obrazloženje da takva zabrana nema ni ustavno, ni zakonsko uporište.

Odluka Vrhovnog suda Španije da ukine ove zabrane pokazuje da je moguće obezbijediti najviše standarde zaštite maloljetnika i osjetljivih društvenih grupa bez neproporcionalnog ograničavanja poslovnih interesa kompanija priređivača.

Ova presuda od velike je važnosti u industrijama oglašavanja kako EU tako i zemljama kandidatima za članstvo u EU, a naročito u Crnoj Gori, koja je obavezna da svoje zakonodavstvo uskladi sa pravnom tekovinom Unije.

Vrhovni sud Španije utvrdio je sledeće činjenice:

• Da je ranija zabrana oglašavanja priređivača igara na sreću neustavna i nezakonita i kao takva protivna standardima EU

• Da je dosadašnja zabrana pojavljivanja poznatih ličnosti u TV reklamama priređivača takođe nezakonita i da narušava slobodu govora

• Razjasnio je da se priređivači mogu oglašavati putem interneta

Zabrane bile bez pravnog osnova

U presudi se jasno navodi da zabrane iz 2020. godine u Španiji nisu imale ni ustavno ni zakonodavno uporište, te da su kao takve u direktnom sukobu sa pravnim standardima Evropske unije. Odluka suda vraća fokus na proporcionalnost mjera, pravnu sigurnost i slobodu poslovanja – vrijednosti koje su temelj svake moderne regulative.

U obrazloženju presude konstatovane sledeće činjenice:

• Komercijalno oglašavanje priređivača igara na sreću je legitimna poslovna aktivnost koja uživa sve povlastice predviđene zaštitom slobode govora

• Regulisanje oglašavanja industrije igara na sreću i biznisa uopšte ne smije posezati za mjerama koje su neproporcionalne i pretjerane tj. prekoračuju dovoljne standarde zaštite javnog interesa (kao što je bio slučaj sa zabranom iz 2020)

Crna Gora, kao država kandidat za članstvo u EU, u obavezi je da usklađuje zakone i podzakonske akte sa pravnim tekovinama EU, uključujući i oblasti koje regulišu priređivanje igara na sreću i standarda komercijalnog oglašavanja.

Ova presuda je primjer koji pokazuje da se zakonodavci širom EU zalažu za pristup gde se najbolji efekti postižu pametnim, a ne represivnim mjerama, uz edukaciju, nadzor i jasna pravila igre.

U tom kontekstu, vrijedi podsjetiti i na primjer Srbije, koja je pri dnu evropskih lista po broju registrovanih zavisnika od igara na sreću, što ukazuje da sistemski pristup, praćen odgovornim mjerama i nadzorom, može dati konkretne i mjerljive rezultate.

ZAKON ZA NELEGALNE: Ministarstvo finansija uništava legalno tržište igara na sreću

U Crnoj Gori danas nije dovoljno da poslujete po zakonu — morate biti spremni da se borite protiv sopstvene države.

Dok Ministarstvo finansija u Skupštini gura restriktivne izmjene Zakona o igrama na sreću pod plaštom „zaštite maloljetnika“ i „javnoga interesa“, pravi rat se vodi na terenu. Ne protiv nelegalnih kladionica i online sajtova koji bukvalno niču svakog dana — već protiv onih koji posluju legalno, plaćaju poreze, zapošljavaju radnike i pokušavaju da prežive.

Dvostruki standardi: Legalni pod prismotrom, nelegalni bez kontrole

Više od 400 ilegalnih objekata i preko 500 sajtova svakodnevno radi bez ikakve kontrole. Znaju to svi – od Poreske uprave do Ministarstva. I uprkos tim saznanjima, nijedna jedina terenska kontrola nije sprovedena. Nula. Prazna statistika i tišina institucija.

S druge strane, legalni priređivači su izloženi svakodnevnim inspekcijama, novim pravilnicima, ograničenjima u radnom vremenu, zabrani oglašavanja i sve težim fiskalnim opterećenjima. Kao da država želi da ih potpuno potisne sa tržišta.

Zakon protiv Ustava: Selektivna represija bez pravnog osnova

Posebno zabrinjava činjenica da neki članovi predloga zakona direktno krše Ustav Crne Gore — naročito kada je riječ o:

• povredi prava na rad,
• povredi prava na slobodno preduzetništvo, i
• diskriminaciji legalnih subjekata u odnosu na nelegalne.

Prema Ustavu, svi građani i pravna lica imaju pravo na jednak tretman pred zakonom. Međutim, predložene izmjene uvode selektivnu primjenu propisa koja u praksi vodi do gušenja zakonitog poslovanja. Time se pravna sigurnost ozbiljno narušava, a država rizikuje tužbe i međunarodne arbitraže.

Javni interes ili planirana eliminacija?

Ako ovaj zakon prođe, posljedice će biti pogubne. Ne samo po industriju — već po principe jednakosti, zakonitosti i ekonomskog opstanka. Država bi mogla da se suoči s masovnim tužbama, odštetnim zahtjevima, gubitkom prihoda i potpunim gubitkom kontrole nad tržištem igara na sreću.

Jer kada otjerate legalne, ostaju samo nelegalni.

Vrijeme je za odgovornost

• Zašto se nelegalni priređivači tolerišu dok se legalni sankcionišu?
• Zašto se zakon koristi da se eliminišu oni koji ga poštuju?
• Zašto Ministarstvo finansija ignoriše postojanje stotina nelegalnih objekata?

Ovo nije zaštita javnog interesa. Ovo je institucionalno povlađivanje kriminalu i pokušaj da se legalni biznisi dovedu do ivice opstanka.

Ustav, zakon i tržište – za sve jednako

Legalni priređivači ne traže povlastice. Traže samo jedno – da država poštuje sopstvene zakone i Ustav. Ako Ministarstvo finansija zaista brine o maloljetnicima, neka konačno zatvori oči pred populizmom i otvori ih prema stvarnim problemima: nekontrolisanom rastu sive ekonomije i kriminala u sektoru igara na sreću.

Jer kada zakon postane alat za selektivnu eliminaciju — više nije zakon.

Dvostruki standardi Ministarstva finansija – nelegalni bez kontrole, legalni bez šanse!

Uprkos znanju koje nadležni posjeduju, ni jedna jedina terenska kontrola nije sprovedena nad više od 400 nelegalnih zemaljskih objekata niti nad preko 500 ilegalnih sajtova koji svakodnevno posluju širom Crne Gore.

Ovaj zastoj predstavlja nesvakidašnji presedan — punih 25 godina nikada znaci državne pasivnosti nisu bili ovako izraženi. Zabrinjavajuće je što je formirano Koordinaciono tijelo za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, koje bi trebalo da koordinira mjere zaštite javnog interesa, posebno maloljetnika. Međutim, nakon prve sjednice 28. februara 2024. godine, i niza održanih sastanaka, ne vidimo nikakve konkretne akcije na terenu — samo upravni sastanci i regulatorni diskurs.

Ovo je prvi put da se država ne samo povlači iz borbe protiv nelegalnog tržišta, već svojim odlukama i propisima aktivno otežava rad isključivo legalnim priređivačima. Dok se lažno promovišu mjere „zaštite djece“, nelegalni objekti – bez ikakve kontrole, ograničenja ili poreskih obaveza – bilježe enormne profite.

Postavlja se pitanje: kome ide u korist ovakva praksa Ministarstva finansija? Da li se svjesno ide ka tome da legalna industrija bankrotira, da se više od 2.000 radnih mjesta ugasi, kako bi se otvorio još veći prostor za djelovanje nelegalnih priređivača?

Nikada ranije, ni u vrijeme kada je bilo pritužbi na efikasnost kontrola, nije postojala sumnja u namjere prethodnih vlasti – da se bore protiv sive zone. Danas, s druge strane, ne samo da se ne preduzima nijedna radnja protiv nelegalnih, već se zakonodavni okvir koristi da se sistematski opstruiraju i kažnjavaju oni koji posluju zakonito.

Ako ovakav trend bude nastavljen, jedina opcija koja će ostati legalnim priređivačima biće tužbe protiv države Crne Gore za naknadu štete zbog donošenja nezakonitih i diskriminatornih propisa.

Upozoravamo javnost i nadležne institucije: višegodišnje ignorisanje postojanja više stotina nelegalnih objekata i odbijanje da se po tom osnovu postupa — nije administrativni previd, već sistemski problem koji dovodi u pitanje jednakost pred zakonom, zdravlje tržišta i egzistenciju hiljada porodica.

Zakon treba da važi za sve jednako. Tražimo odgovore. Tražimo djelovanje.

• Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!