NEMOGUĆI POREZI U IGRAMA NA SREĆU
Svjetski rekord u poreskim opterećenjima jedne djelatnosti kroz ukupno tri različita zakona i četiri vrste poreskih nameta koji su neprimjenljivi i koji su van svake matematičke i ekonomske logike.
Posljednjim zakonskim rješenjima kompletna industrija igara na sreću je formalno pravno – uništena, kroz izmjenu zakonskih propisa zaobilazeći u potpunosti Zakon o igrama na sreću kao i svaku vrstu javne rasprave izbjegavajući pri tome našu otvorenu ponudu da pomognemo u donošenju modernih evropskih zakona u ovoj oblasti.
Prije više od dve godine, Ministarstvo finansija je oformilo radnu grupu sa ciljem donošenja novog Zakona u igrama na sreću, koji bi otklonio sva loša i donio nova sistemska rješenja u ovoj oblasti.
I nakon dvije godine radna grupa se nije pomjerila sa početne tačke, novih predloga zakona nema, dok sa druge strane imamo inflaciju novih poreza koji se tiču igara na sreću. Time smo došli do još jednog neslavnog rekorda, a to da je Crna Gora jedina zemlja na svijetu koja oporezuje igre na sreću (u djelatnosti klađenja) direktno kroz četiri vrste poreza, regulisana u tri različita zakona.
Ovakav skup poreskih nameta je potpuno nezabilježen u bilo kojoj drugoj djelatnosti bilo gdje na svijetu.
U zakonskim rješenjima koja obuhvataju preko 150 zemalja, nijesmo uspjeli da pronađemo više od dva različita poreza koja opterećuju djelatnost klađenja u igrama na sreću.
Analizirajuci domaće zakonske propise u djelatnosti klađenja u igrama na sreću, kada su u pitanju porezi na ovu djelatnost, došli smo do sljedećih zaključaka:
1. Naknada od 10% na razliku uplate i isplate
Ova vrsta varijabilne naknade predstavlja srednji poreski namet, ukoliko se uzme u obzir da u EU najveća poreska stopa, koja se odnosi na razliku između uplate i isplate, iznosi 15%. Međutim, svugdje gde je veća stopa ovog poreza on se plaća na tri meseca i uzimaju se u obzir mjesečni gubici kladionica koji se neminovno dešavaju nekoliko puta godišnje.
Nedavna analiza najpoznatije revizorske kuce na svetu KPMG koja je bavila uticajem ovog poreza u djelatnostima sportskog klađenja u Italiji i Velikoj Britaniji, došla je do zaključka, da je obzirom na razvoj tehnologije, i konkurencije u Evropi, maksimalna gornja granica oporezivanja ove djelatnosti treba da iznosi 10% na razliku između uplate i isplate i to u slučaju da je ovaj porez jedini koji postoji prema priređivačima.
Kao sto znamo u Crnoj Gori, ovaj porez je sam na gornjoj granici podnošljivosti za preduzeća i da je jedini porez, a on je samo jedan od ukupno četiri koja pogađaju djelatnost klađenja.
- Fiksna naknada od 500 EUR mjesečno po kladionici
U Evropskoj uniji se fiksni porezi – naknade kreću u visini od 100€ do 900€ tako da ova vrsta naknade spada u srednje poreske namete.
U 99% slučajeva, tamo gdje se primenjuje fiksni iznos poreza – naknade, on je i jedini porez koji se primjenjuje u djelatnosti sportskog kladjenja, to jeste nema poreza na razliku između uplate i isplate.
- PDV od 19% u igrama na sreću
Desetine dopisa je na ovu temu napisano i samo ćemo ponoviti činjenice u kratkim crtama.
– Uvođenje PDV u igrama na sreću je u suprotnosti sa Šestom direktivom Saveta Evropske unije, br.2006/112/EC od 28 novembra 2006 godine.
– PDV je neprimjenjiv zato što djelatnost igara na srecu ne može da opstane primjenom PDV, zbog ekonomske neodrživosti i matematicke nelogičnosti, a i sam PDV onemogućava funkcionisanje djelatnosti igara na sreću (uz bankarstvo i djelatnost osiguranja)
– Donošenjem ovog propisa, Skupština Crne Gore, je oštetila preko 60 preduzeća u ovoj djelatnosti zbrišući preko noći njihovu vrijednost, a radi se od desetinama miliona EUR.
– Veliki broj studija je napisano na temu destruktivnog uticaja PDV u igrama na sreću, a najpoznatije su studije revizorske kuće KMPG, studije EU – VAT Gambling od 26.08.2014. koje nedvosmisleno potvrđuju nemogućnost opstanka ovakvog načina oporezivanja.
– Preko 18.000 građana Crne Gore je preko ovlašćenih predstavnika u Skupstini Crne Gore tražilo ukidanje PDV u igrama na sreću, međutim inicijativa nikada nije stavljena na dnevni red Skupštine Crne Gore iz nama nepoznatih razloga.
– Nekoliko inicijativa za ocjenu ustavnosti PDV u igrama na sreću je podnijeto prije više od 18 mjeseci Ustavnom sudu Crne Gore, međutim Ustavni sud se po ovim predmetima još nije izjasnio.
- Porez od 15% na svaki dobitak koji je izražen u novcu.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica oporezuju se svi dobici koji su izraženi u novcu poreskom stopom od 15% i uvodi nezabilježeno zakonsko rješenje kojim se na različit način tretiraju dobici koji su izraženi u novcu od dobitaka koji su izraženu u robi, stvarima ili pravima. Na taj način se direktno ugrožava funkcionisanje slobodnog tržišta i favorizuju privredni subjekti koji isplaćuju dobitke koji su izraženi u robi, stvarima ili pravima.
Takođe, ovim zakonskim rješenjem igraču se uzima 15% od njegovog dobitka. Igračima se ne smije odbijati ništa kako od uloga tako i od dobitka jer u tom slučaju igrači će se preseliti na strane internet sajtove i kod nelegalnih priređivača. Samim tim legalnim priređivačima će posao znatno opasti a država Crna Gora ostati bez stabilnih budžetskih prihoda.
Udruženje privrednih društava priređivača igara na sreću “Montenegro Bet” zahtijeva da se izvrši izjednačavanje poreza na dobitak za sve priređivače po svim osnovama tj. da svi privredni subjekti u djelatnosti igara na sreću plaćaju porez na dohodak fizičkih lica na način kao što je predviđeno za dobitke koji su izraženi u robi, stvarima ili pravima, jer je to jedino održivo, moguće i savremeno rješenje u ovoj oblasti.
Za naš predlog smo skupili 20.355 potpisa koji ćemo predati preko ovlašćenih predstavnika Skupštini Crne Gore.
Iskreno se nadamo da ovaj naš prijedlog koji je podržao veliki broj građana Crne Gore će doći na dnevni red po hitnom postupku u Skupštini Crne Gore.
Takođe,u najkraćem roku podnijećemo inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica koji je donijela Skupština Crne Gore 27.12.2014. godine.
Ovakvi nezabilježeni eksperimenti, sa sobom nose sljedeće negativne posljedice:
- Ugrožavanje vise hiljada radnih mjesta;
- Nemogućnost nastavka finansiranja
– potreba iz oblasti socio-humanitarnih djelatnosti i lica s invaliditetima;
– razvoja sporta, kulture i tehničke kulture;
– vaninstitucionalnog obrazovanja i vaspitanja djece i omladine;
– programskih aktivnosti u borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti. - Kršenje Ustava i zakona Crne Gore.