Povodom intervjua objavljenog dana 01. decembra 2015. godine, u dnevnom časopisu “Vijesti” na strani 5, želimo da naglasimo sljedeće:
Udruženje privrednih društava priređivača igara na sreću “Montenegro Bet” pozdravlja stručnu analizu fiskalnog tretmana igara na sreću koja je objavljena na sajtu Uprave za igre na sreću. Analiza je po prvi put sveobuhvatno obradila sve aspekte naše industrije i moramo reći da smo zadovoljni profesionalnim pristupu problemima oporezivanja naše industrije i da se u najvećoj mjeri se slažemo sa većinom zaključaka iznijetih u istom dokumentu. Željeli bismo obzirom na izneseno u intervjuju, damo 3 komentara za koja se nadamo da će naići na pozitivan odgovor kod nadležnih državnih institucija.
1. Predlog poreza na uplatu u djelatnosti kladionica
Montenegro Bet je protiv ovog oblika oporezivanja, jer je to zastareli metod oporezivanja priređivača, koji je gotovo u cijeloj EU odbačen u potpunosti. Sve Inicijative Evropske unije u oblasti igara na sreću ovu vrstu oporezivanja više i ne pominju. Činjenice prije svega govore da kladionice za razliku od svih ostalih oblika igara na sreću, isključivo žive od razlike uplate i isplate, tako da je krajnje nerealno u uslovima velike strane internet konkurencije, uvoditi ovaj zastareli metod oporezivanja.
U prilog ovoj tezi moraju se uzeti u sljedeće činjenice:
-
ekspertska grupa EU koja se bavi izradom zajedničkog EU zakonodavstva u oblasti igara na sreću, potpuno isključuje porez na uplatu i ukoliko bi se takva vrsta oporezivanja uvela u Crnoj Gori, zbog procesa pridruživanja i usaglašavanja zakonodavstva sa EU, takvo oporezivanje bi bilo ukinuto i zamijenjeno sadašnjim savremenim oblikom oporezivanja, tj porezom na razliku uplate i isplate.
-
ovaj predlog oprezivanja kladionica bi bio u konfliktu saDirektivom 2006/112/EU, koja se odnosila na PDV, akoja u završnom dijelu pominje, da se u igrama na sreću ne mogu ustanovljavati porezi koji imaju karakter PDV tj. poreza na uplatu (“turnover tax”).
-
ovakav vid oporezivanja bi suštinki vratio PDV na mala vrata nazad u zakonodavstvo
- Crne Gore iako je on ukinut upravo zato jer je u našoj djelatnosti prosto neprimjenljiv.
Porez na uplatu se primjenjuje u svega 4 zemlje geografske Evrope, dok se u preko 35 zemalja primjenjuje porez na razliku ili fiksni porez. Postoje 4 zemlje koje primjenjuju porez na uplatu i to:
- Malta, sa 5% na uplatu ili 450.000 EUR fiksne godišnje naknade kao najveći mogući iznos poreza koji će priređivač platiti na ime poreza na igre na sreću za godinu dana i koji se plaća unaprijed. Nakon uplate ovog iznosa, za priređivača ne postoje nikave dalje naknade ili porezi. Svi operateri plaćaju unaprijed u Januaru ovaj iznos naknade, tako da se porez na uplatu praktično i ne primjenjuje.
- Gibraltar, sa 1% na uplatu ili 000 EUR fiksne godišnje naknade kao najveći mogućiiznos poreza koji će priređivač platiti na ime poreza na igre na sreću za godinu dana i koji se plaća unaprijed. Nakon uplate ovog iznosa za priređivača ne postoje nikakve dalje naknade ili porezi. Svi operateri plaćaju unaprijed u Januaru fiksni iznos poreza, tako da se porez na uplatu praktično i ne primjenjuje.
- Austrija, 2% na uplatu, ali za 20 godina ni jedan EUR poreza nikada nije prikupljen, jer su svi operateri registrovali djelatnost na Malti za koju plaćaju porez na tikete iz Austrije, jer je Austrijski porez pretjerano velik i nemoguć za poslovanje, i opstaje samo zahvaljujući lobiranju industrije koja se bavi aparatima u igrama na sreću.
- Hrvatska, koja je najvišim poreskim stopama na svijetu (5% na uplatu) uspjela kompletno uništiti domaće kladionice, a za račun inostranih internet U 2015. godini ne postoji ni jedan domaći operater koji će poslovati pozitivno. Ovo je ubjedljivo najnegativniji primjer u zadnjih 50 godina od kada u Evropi postoji zakonodavstvo iz oblasti igara na sreću.
Pored ova 4 usamljena izuzetka imamo prijeko 35 zemalja koja primenjuju porez na razliku i u toj grupaciji su gotovo sve zemlje Zapadne Evrope kao i zemlje regiona: Velika Britanija, Španija, Belgija, Irska, Češka, Kipar, Slovačka, Grčka, Rumunija, Srbija, Litvanija, Estonija, Nemačka, itd. Postoji nekoliko postupaka na nivou EU protiv Hrvatske zbog njenog nemogućeg zakonodavstva u ovoj oblasti. Na osnovu gore iznijetih činjenica može se zaključiti da ne postoji ni jedan racionalan razlog za povratak zastarelog načina oporezivanja.
2. Tvrdnja da su najveće izmjene potrebne u kladioničarskoj djelatnosti ne odgovara činjenicama
Samo činjenica da su prihodi od djelatnosti kladionica u Crnoj Gori preko 50% ukupnih prihoda od igara na sreću, demantuje ovu tvrdnju i ne postoji ni jedna zemlja na svetu sa približno sličnom strukturom. Djelatnost kladionica predstavlja na evropskom i globlanom planu maksimalno treći po snazi prihod i može iznositi, najviše oko 15%-20% kompletnih prihoda od igara na sreću. Iako smo uvijek za svaku pozitivnu promjenu, ne verujemo da je put reformi u igrama na sreću izmjena propisa u djelatnosti kladionica i da kladionice umjesto dosadašnjih 50% budu 70% ili 90% ukupnih prihoda od igara na sreću.
3. Problem nelegalnog tržišta
Ovaj problem u našoj industriji je konstantno u porastu i nema nikakvih pozitivnih promjena u ovom smislu. Na žalost nije dovoljno pažnje posvećeno u analizi problemu nelegalnog tržišta. Smatramo da je to izuzetno veliki problem koji mora dobiti dovoljno prostora u svakoj inicijativi koju podnosi Uprava za igre na sreću. Sve trenutne zakonske inicijative se odnose na legalno tržište koje će se uskladiti sa svim propisima, ali sigurni smo da nije namjera predlagača da time izuzimaju aktivnosti neleglanog tržišta.