Kazino video slot mašina, video slot aparat, voćkice, jednoruki Džek, jednoruki bandit, poker mašina ili jednostavno slot, izum je njujorške kompanije „Sitman i Pit“ nazvane po svojim osnivačima. Preteča slot mašine, tačnije aparat za igranje pokera, napravljen je 1891. godine u Bruklinu s jednostavnim mehanizmom: igrač bi ubacio novčić, povukao ručicu, koja zavrti pet bubnjeva sa 50 slika karata, i čekao par kraljeva ili fleš rojal. Ukoliko se to dogodi, zadovoljni dobitnik ima be- splatno pivo ili cigarete. Aparat bruklinških izumitelja se do 1896. uselio u skoro sve barove, tačnije njih 3.117 koji su imali dozvolu za točenje alkohola.

Istorija_slotaNavala na slot mašine nije ostavila ravnodušnim ni uredništvo „Njujork tajmsa“, na čijim se stranama pojavio tekst s nadnaslovom „Postoji li neko ko još nije ubacio novčić u „malu zavodnicu“ koja vreba iza svakog ćoška?“. Vlasnici barova su zbog nagrada točili sve više besplatnih pića, pa pošto su i manje zarađivali, pribegli su prvoj podvali – s bubnjeva su sklanjali po dve karte, najčešće desetku list i žandara srce, pa su tako verovatnoću dobijanja fleša smanjili za polovinu.

Na drugoj obali američkog kontinenta, u San Francisku, četiri godine kasnije, automehaničar Čarls Fej, inače emigrant iz Bavarske, pravi mašinu s mnogo jednostavnijim automatskim mehanizmom. Njegov izum prevazišao je osnovni nedostatak originalne slot mašine – ogroman broj mogućih dobitaka – koji je umnogome ograničavao proizvođača. Fejova mašina imala je tri obrtna cilindra s ukupno pet simbola – potkovica, dijamant, list, srce i „Liberty Bell“ (zvono slobode), po kom je i nazvana. Zahvaljujući umanjenju dobitnih kombinacija, Fejov automatski mehanizam isplate postaje potpuno ostvarljiv. Tri zvona zaredom dala bi najveću moguću isplatu od 10 novčića po pet centi.

„Zvono slobode“ (na slici) napravilo je neverovatan bum na američkom tržištu, toliki da je Čarlsova radionica u narednih dvanaest godina postala pretesna za skladištenje gotovih proizvoda. Trenutak je bio više nego idealan – Kaliforniju je od 1848. tresla zlatna groznica, te i ne čudi što je to područje postalo pravi kockarski raj. Tržišnu glad iskoristili su čelnici čikaške industrije mehaničkih uređaja za kockanje, pa su napravili mašinu sličnog mehanizma i sličnog imena – „Operator Bell“, doduše mobilniju, užu, samim tim i zgodniju za transport, i primamljiviju – imala je deset simbola. To je, naravno, učinilo da neizvesnost dobitka naraste.

Dobici na jednoj od ranih slot mašina bile su žvake sa sličicama ukusa označenih simbolima na cilindrima. Čuveni simboli trešnje i lubenice upravo i potiču s ove mašine. BAR simbol, sada uobičajen na slot mašinama, izveden je kao rani logo kompanije „Bell-Fruit Gum“. Upravo je pomenuta kompanija razvila prvu kompletnu elektromehaničku video-slot mašinu pod nazivom „Money Honey“.

Žargonski naziv „jednoruki bandit“ ili „jednoruki Džek“ nastao je zbog jedne ručice za povlačenje i mogućnosti da operator podesi količinu isplate, smanjujući je u vreme velikog obima igre i povećavajući je za vreme loših vremena.

Proizvodnja i potražnja novih igračaka za zabavu vremenom je rasla sve više. Međutim, već 1909. godine u San Francisku se i zaustavila, godinu dana kasnije i u Nevadi, a 1911. i u čitavoj Kaliforniji. Kako bi potvrdili svoju odluku, mnogi političari su tih godina često voleli da poziraju za naslovne strane kako lome slot mašine. Naravno, ono što je zabranjeno postajalo je sve popularnije i nova zabava se nije mogla prekinuti. Dvadesetih godina prošlog veka, slot mašine i dalje su popularne duž cele Amerike, a još više tridesetih godina, u vreme najvećeg finansijskog kraha zemlje. Pod bremenom ekonomske krize ljudi su želeli da dođu do novca na lak način i da se pri tom zabave. Na scenu su opet stupili moralisti, potom i političari, i zajedničkim snagama izdejstvovali zakonsku zabranu proizvodnje i distribucije slot mašina, pa je, osim Nevade, zabrana kockanja stupila je na snagu u svim američkim državama. Tako je bilo do 1951. godine, mada ilegalno kockanje u privatnim klubovima zapravo nikada nisu zaustavili.

Zbog ogromnih prihoda koje su im kazina donosila, mnoge države su postepeno legalizovale kockanje, što je doprinelo ponovnom procvatu proizvodnje slot mašina, ovoga puta u čitavom svetu. Američki proizvođači držali su, naravno, najveći segment tržišta. Pravljeni su novi modeli, tehnologija je usavršavana, sredinom sedamdesetih godina XX veka s mehaničkog principa rada prešlo se na elektronski, a potom su slot mašine dobile i prve čipove. Mogućnosti za nameštanje dobitka drastično su se uvećavale, naravno u korist vlasnika kazina. Retki su ipak uspevali da bar malo okrnje neverovatne cifre prihoda koji su kazina imala od slot mašina. Tako je krajem XX veka zabeležen rekordni džekpot u iznosu od milion dolara. Danas ne postoji kazino bez ovih svetlećih, bučnih spravica iz jednog prostog razloga – oko 70 odsto novca koji se slije u kasu upravo dolazi od njih.