Jovana Klisić, Udruženje Montenegrobet, Zakon bez primjene ne donosi rezultate.


Gospođo Klisić, Udruženje Montenegrobet učestvovalo je u raspravi o Zakonu o sprečavanju pranja
novca. Koji su vaši ključni argumenti u vezi sa predloženim rešenjem?


Naš primarni cilj nije zaštita isključivo privrednih interesa, već stvaranje uređenog tržišta koje će
omogućiti efikasnu borbu protiv pranja novca. Ne smatramo da zakon u sadašnjem obliku može
dati željene rezultate jer predviđa mjere koje su teško primjenjive u praksi. Već smo donijeli četiri
zakona na ovu temu u poslednje dvije godine, a problem nelegalnog tržišta i dalje nije riješen.


Ukazali ste na problem niskog praga transakcija koje podliježu monitoringu. Možete li objasniti zašto je
to sporno?


Evropske direktive jasno nalažu da mjere sprečavanja pranja novca treba da budu usmjerene na
transakcije koje predstavljaju realan rizik, a ne na sve transakcije bez izuzetka. Postavlja se pitanje
na osnovu kojih analiza je odlučeno da je granica od 20 eura relevantna u sektoru igara na sreću,
dok se slična ograničenja ne postavljaju u drugim djelatnostima koje koriste gotovinu. Ako se
želimo ozbiljno baviti suzbijanjem pranja novca, moramo se fokusirati na stvarne izvore
problema, a ne samo na administrativna ograničenja koja otežavaju rad legalnim priređivačima.


Naveli ste i da postoji ozbiljan problem s nelegalnim priređivačima. Koliko je taj problem izražen u
Crnoj Gori?


Izuzetno je izražen. Trenutno postoji preko 120 nelegalnih sajtova koji posluju u Crnoj Gori, a
država nema efikasan mehanizam za njihovo zatvaranje. Agencija za elektronske komunikacije je
obavijestila Ministarstvo finansija da tehnički nije moguće blokirati ove sajtove. To znači da zakon
u suštini nameće dodatne obaveze legalnim priređivačima, dok nelegalno tržište nastavlja da
raste nesmetano.


Koji su konkretni predlozi Udruženja Montenegrobet za unapređenje ovog zakona?


Prvo, neophodno je usklađivanje sa evropskim regulativama, kako bi se mjere ograničile na
transakcije koje zaista nose rizik. Drugo, potrebno je pojačati borbu protiv nelegalnog tržišta kroz
saradnju nadležnih institucija, slično kao u Srbiji i Hrvatskoj, gdje su Ministarstvo unutrašnjih
poslova, Poreska uprava i inspekcije zajednički djelovali. Treće, prag za monitoring transakcija
treba biti realan i u skladu sa evropskim standardima – na Malti je, recimo, postavljen na 2.000
eura, što je standard i u regionu.


Smatrate li da će zakon u trenutnom obliku imati negativne posljedice na legalne priređivače?


Apsolutno. U posljednjih 12 mjeseci troškovi našeg sektora su porasli za 410%, a zakon će
dodatno opteretiti legalne operatere, dok se nelegalni priređivači neće ni naći pod nadzorom. To
ne samo da ugrožava našu industriju, već i smanjuje prihode države. Ako želimo efikasan zakon,
moramo osigurati njegovu primjenjivost i stvarnu efikasnost u suzbijanju nelegalnog tržišta.

Kakva je vaša poruka zakonodavcima?

Nadam se da će zakonodavci prepoznati važnost uključivanja struke u proces donošenja propisa.
Pozdravljamo napore za zatvaranje Poglavlja 4 u pregovorima s EU i želimo da pomognemo u
kreiranju održivog sistema. Ali to se može postići samo ako pravila budu realna i ako istinski
adresiraju probleme, a ne dodatno opterećuju legalne subjekte.

PROČITAJTE JOŠ I : Porez na dobitke iz igara na sreću – put za brzo gašenje legalne industrije