Učesnici na Međunarodnoj stručnoj konferenciji ILCP 2015 iz oblasti pravne regulative u igrama na sreću koja je održana 24 februara u Podgorici zaključili su da u Crnoj Gori postoji ogroman potencijal za dodatni razvoj ove djelatnosti ali državni organi za ovakve aktivnosti moraju prepoznati interes i omogućiti preduzećima ravnopravnu tržišnu utakmicu.

 Igre na sreću su najrazvijenije u zemljama koje žele da turizam bude jedna od primarnih privrednih djelatnosti u koje spada naravno i Crna Gora. Turizam ne može pravilno funkcionisati bez igara na sreću i sa tim u vezi se posebna pažnja u ovim zemljama obraća na zakonodavstvo u ovoj oblasti. Naveden je primjer Malte koja ima najmanje poreze u igrama na sreću na svijetu i koja je zahvaljujući tome, kao i savremenim i kvalitetnim  zakonskim rješenjima u ovoj djelatnosti, uspjela da privuče najveće svjetske priređivače igara na sreću da posluju na njenoj teritoriji. To je dovelo do toga da danas 10 % Bruto društvenog proizvoda Malte čine prihodi od igara na sreću. Podsjećamo da je Malta veličine Crne Gore i da Crna Gora kojoj je turizam glavna privredna grana ukoliko prepozna važnost djelatnosti igara na sreću, kroz kvalitetna zakonska rešenja može privući veliki broj značajnih  priređivača koji će neminovno kroz svoj obim poslovanja  značajno doprineti uvećanju bužeta Crne Gore.

 Igre na sreću višestruko doprinose unutar svake ekonomije jer angažuju veliki broj dobavljača u sklopu svog redovnog funkcionisanja, prije svega u IT sektoru u domenu proizvodnje softwera i hardwera, industrije nameštaja, medija i slično ali ono što je možda i najvažnije igre na sreću zapošljavaju veliki broj mladih ljudi.

Preko 20.000 punoljetnih građana Crne Gore svojim potpisima (koji su sakupljeni za samo 3 dana) je tražilo izjednačavanje oporezivanja dobitaka u novcu sa rješenjem koje je predviđeno za robu, usluge ili prava, jer je to rješenje jedino savremeno i EU rješenje.

 Način na koji je zamišljen porez na dohodak fizičkih lica, koji se tiče igara na sreću u dijelu oporezivanja dobitaka u novcu  jeste pogrešan i loš, prvo za igrače ,a konsekventno i za priređivače.

Igračima se ne smije odbijati ništa kako od uloga tako i od dobitka jer će se u tom slučaju igrači preseliti na strane internet sajtove, kod nelegalnih priređivača gdje ovako zamišljenih porez nema. Domaći legalni sajtovi u tom slučaju neće biti konkurentni.

 Ističemo primjer Hrvatske u kojoj je od 01 januara 2015. godine od kad je počela primjena oporezivanja svih dobitaka u igrama na sreću za samo 30 dana primjene, pojedine  kompanije su izgubile i do 27% prometa, a prema zvaničnoj državnoj statistici opšti pad poslovanja priređivača u prosjeku je 19.7%. Prema ovoj statistici u slučaju da se nista ne promijeni, slijedi opšte zatvaranje poslovanja u Hrvatskoj i gašenje kompanija koje će dogoditi u roku od 60 dana obzirom da ni jedna privredna grana ovakav nagli pad poslovanja ne može da izdrži. Obzirom da je porez na svaki dobitak za 50% veći u Crnoj Gori nego u Hrvatskoj, pretpostavka je da bi minimalni opšti pad poslovanja u Crnoj Gori bio bar za 30% u prvih 30 dana primjene, odnosno da će se zatvaranje legalnog poslovanja desiti već u prvom mesecu od primjene.

Naša industrija kao i svaka druga,  se trenutno bori za opstanak i pokušava da sačuva radna mjesta do pronalaska rješenja za ovu nemoguću situaciju.

Dok se sve druge zemlje bore do privuku što više stranih operatera kod sebe a samim tim i novac igrača, kod nas se konstatno donose mjere koje idu u suprotnom pravcu. Mi ovakvim zakonskim rješenjima, težimo zatvaranju naših kompanija i odlivu novca ka stranim operaterima. 

Niko još nije uspio bilo kakavim tehničkim i zakonskim mjerama da spreči igrače da se klade gdje god žele i zato sve ozbiljne zemlje umjesto da gube vrijeme smišljajući nemoguće mjere, ustvari pokušavaju da stvore najbolje uslove za operatere i samim tim i za sopstvene prilive novca.

Na kraju treba istaći da ukoliko Crna Gora zbog svega ovoga natjera priređivače da zatvore svoje kompanije, ona neće biti u mogućnosti da nastavi finansiranje potreba iz socio – humanitarne djelatnosti i lica sa invaliditetom, kao i razvoj sporta, kulture i tehničke  i drugih aktivnosti koje se finansiraju kroz budžetske prihode od igara na sreću.

Zaključak:

  • Neophodno je usvojiti izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (donijetog na Skupštini Crne Gore dana 27.12.2014. godine) i to na način da se novčani dobici ostvareni u igrama na sreću izjednače sa dobicima koji su izraženi u robi, stvarima ili pravima a koje je podržalo 20.000 punoljetnih građana Crne Gore za samo tri dana.
  • Hitno nastaviti rad Radne grupe Ministarstva finansija kao važan put ka donošenju kvalitetnog Zakona o igrama na sreću koji bi na sveobuhvatan način relulisao sve naknade kojima se želi opteretiti ova djelatnost.