Udruženje priređivača igara na sreću Montenegro Bet više puta je upozoravalo državne organe da Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica nije primjenjiv, da je destruktivan i da kao takav ne postoji nigdje u svijetu. Naglašavali smo više puta da se igračima ne smije odbijati ništa kako od uloga tako i od dobitka jer će se igrači u tom slučaju preseliti na strane internet sajtove. Samim tim priređivačima će posao znatno opasti a država Crna Gora ostati bez stabilnih budžetskih prihoda.

Najbolja potvrda našoj tezi da će oporezivanje svakog dobitka igrača izraženog u novcu dovesti do naglog pada poslovanja priređivača i katastrofalno uticati na dalji opstanak legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori vidi se iz dopisa Hrvatske lutrije koji je upućen Ministarstvu finansija Hrvatske. U dopisu Hrvatska lutrija navodi da su poslije samo dva mjeseca primjene sličnog zakona doživjeli najveći pad poslovanja u istoriji Hrvatske lutrije i da je cjelokupno poslovanje negativno od tada.

 Napominjemo da Hrvatska ima mnogo blaži oblik ovog zakona, jer je za 50% niži porez pa je opet doveo sve priređivače na rub propasti za manje od 2 mjeseca primjene.

 Po podacima Hrvatske Lutrije ukupan pad poslovanja priređivača igara na sreću za dva mjeseca primjene je 19,20 % u odnosu na isti period 2014. godine.

 U Rumuniji primjenom ovakvog Zakona prihodi priređivača smanjili su se približno 30% preko noći. Samo pet mjeseci kasnije zakonodavstvo je uvelo fiskalnu kvotu i napustilo koncept ukidanja poreskog limita. Čak i pored toga, bilo je potrebno otprilike godinu dana da bi se priređivači vratili na prethodni nivo poslovanja, koji je dostignut prije stupanja na snagu spornog zakona.

Isticali smo da se ovim zakonskim rješenjem na različit način tretiraju dobici koji su izraženi u novcu od dobitaka koji su izraženu u robi, stvarima ili pravima. Na taj način se direktno ugrožava funkcionisanje slobodnog tržišta i favorizuju privredni subjekti koji isplaćuju dobitke koji su izraženi u robi, stvarima ili pravima. Zbog toga smo tražili da se izvrši izjednačavanje poreza na dobitak za sve priređivače po svim osnovama tj. da svi privredni subjekti u djelatnosti igara na sreću plaćaju porez na dohodak fizičkih lica na način kao što je predviđeno za dobitke koji su izraženi u robi, stvarima ili pravima, jer je to jedino održivo, moguće i savremeno rješenje u ovoj oblasti. Iz tih razloga podnijeto je Ustavnom sudu Crne Gore više Inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti koje se odnose na ovaj Zakon.

Ponovo imamo pokušaje Poreske uprave da sprovede nemoguće, trudeći se svim silama da uništi legalnu industriju igara na sreću i da stvori situaciju u kojoj će se cjelokupno tržište preseliti u sivu zonu – nelegalno tržište.

 Iznosimo i stručno mišljenje Instituta računovođa i revizora Crne Gore koji u svom broju “Poreski savjetnik” iz aprila mjeseca ove godine iznose sljedeće:

“U zakonu postoji nelogično rješenje gdje se kod oporezivog dobitka u igrama na sreću ne priznaje ulog igrača te bi osnovica oporezivanja predstavljala cjelokupan dobitak a ne razlika između ostvarenog dobitka i iznosa uplate (uloga). Ovo dovodi do apsurdne situacije u kojoj je isplaćeni dobitak nakon oporezivanja manji od uplate (uloga). Za ilustraciju navodimo sljedeći primjer:

–  Uplata  kladioničara………………………………………………………………………..5000  eura

– Kojeficijenat za dobitak (kvota u kladionici)………………………………………………..1,10

–    Dobitak……………………………………………………………………………………..5500  eura

– Porez po stopi od 15%……………………………………………………………………….825   eura

– Isplaćen  dobitak  (5500  – 825)…………………………………………………………..4675 eura

Ovaj apsurd koji sadrži Zakon Poreska uprava je probala promijeniti donošenjem Pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjavanja jedinstvenog obrasca izveštaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojim je određeno da osnovica za oporezivanje dobitaka od igara na sreću predstavlja razlika između ostvarenog dobitka i iznosa uplate (uloga), dakle suprotno od rješenja koje stoji u Zakonu.”

 Nije potrebno da neko bude pravnik pa da shvati da se Zakon može mijenjati samo u Skupštini Crne Gore a ne donošenjem Pravilnika.

 Kada bismo mi sada postupili po Pravilniku, prekršili bismo Zakon što dovodi do zaključka koji mi mjesecima ističemo da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica neprimjenjiv, sam po sebi apsurdan i da se mora pod hitno mijenjati jer priređivači u ovom momentu nemaju mehanizam kako da porez plate i da hoće.

Gotovo je nerazumljivo da se državni organi potpuno oglušuju na apele kako domaće tako i međunarodne stručne javnosti.

Posebno je nevjerovatno i što nikako ne možemo razumjeti jeste i oglušenje o apel Instituta računovođa i revizora Crne Gore koji su svom broju iz aprila mjeseca ove godine potvrdili naše stavove kada je u pitanju ovaj Zakon i Pravilnik kojim žele sprovesti ovaj zakon.

 Očigledno je da se ovdje radi o urušavanju cjelokupne djelatnosti jer očigledno nekome odgovara da ne postoji legalna industrija igara na sreću i da prihodi od ove djelatnosti idu negdje drugde a ne u budžet Crne Gore.

 Tražimo da državni organi prekinu sa praksom donošenja eksperimentalnih Zakonskih i podzakonskih rješenja u ovoj oblasti koje štete kako budžetu Crne Gore tako i priređivačima i da se hitno donesu sveobuhvatna rješenja koja će na moderan i pravno valjan, način kroz nov Zakon o igrama na sreću urediti djelatnost igara na sreću.